50 godina bjelovarskog „Čvora“ (1968.-2018.)
Ove godine obilježava se veliki jubilej važan za hrvatsko zagonetaštvo – pedeseta obljetnica osnivanja i djelovanja Zagonetačkog društva „Čvor“. Tom prigodom, početkom listopada 2018. u okviru Susreta odgonetača i zagonetača Hrvatske u Bjelovaru bit će i svečana skupština društva na kojoj će biti osvježena sjećanja na dugogodišnje „Čvorovo“ zagonetačko djelovanje, a koje su neki prozvali i „Čvorova škola enigmatike“.
— tvrdi uvez, ovitak, mat plastifikacija
— kronologija po godinama o djelovanju Čvora u hrvatskom i svjetskom zagonetaštvu
— 470 fotografija i ilustracija, a neke od njih su prvi puta objavljene
— 500 imena u kazalu osoba
— 13 vrhunskih zagonetača podijelilo je svoja sjećanja o Čvoru i njegovom značenju
Dodatne nformacije o knjizi i narudžbama na telefone:
043 / 244 050, 244 572.
Cijena knjige je 100,00 kn, a dostava i pakiranje za područje Hrvatske 25,00 kn. Cijena knjige u eurima je 14,00 eura, a poštarina za tiskanice van Hrvatske je 15,00 eura (108,00 kn). Iznos za HR od 125,00 kn ili uplatu iz inozemstva od 29,00 eura možete uplatiti na IBAN 5224020061100002081.
Počelo je 19. svibnja 1968. u 10 sati u Bjelovaru kad se okupilo dvanaestero bjelovarskih ljubitelja odgonetanja i osnovalo klub pod imenom „Enigmatsko udruženje Bjelovar“ (EUB). Za prvog predsjednika izabran je Stjepan Horvat, čija je to bila i ideja, a u Upravni odbor ušli su Franjo Forjan, Slavko Perko i Miroslav Martinić. Još prije izlaska prvog izdanja pod nazivom „Čvor“ ovoj skupini pridružili su se mnogi enigmati koji su nešto značili u Hrvatskoj, a među njima Ferdo Pavešić, Slavko Peleh, Zlatan Čop, Ilija Stančul, Zvonimir Turek… Već u rujnu iste godine izašao je prvi broj časopisa „Čvor“ od kojega je krenula izdavačka djelatnost i sve ono što će narednih tridesetak godina biti obilježeno „Čvorovom erom“.
Enigmatsko udruženje Bjelovar 24. veljače 1974. mijenja naziv u Enigmatsko udruženje „Čvor“, a 12. rujna 1982. u Zagonetačko društvo „Čvor“. Dužnost predsjednika vršili su brojni zagonetači, da spomenemo neke: Stjepan Horvat, Ivo Fici, Slavko Peleh, Ljubislav Drakulić, Zvonimir Jurković, Marijan Jurčec, Radoš Pušonjić, Petar Ivegeš …
Poslije izlaska prvog „Čvora“ (1968.), nizali su se brojni enigmatski časopisi: „Mini Čvor“ (1969.), „Čvor Križaljka“ (1970.), „Skandi Čvor“ (1973.), „Predah“ (1974.), pa redom još desetak naslova – „Super Skandi“, „ZEZ“, „Pop Rock Skandi“, „Naj Skandi“, „Zagonetač“, te nezagonetački časopisi „Klasje“, „Čvorak“, „Oscar“ i dr.
Veliki doprinos zagonetaštvu „Čvor“ je dao kroz poticanje nakladničke djelatnosti vezane uz knjige i razne enigmatske priručnike (rječnike, leksikone i dr.). Sjetimo se prvih knjiga „Kako sastaviti dobru križaljku“ (S. Peleh), „Priručnik za odgonetače“ (S. Horvat), „Zagonetke anagram i palindrom“ (M. Šantek), pa prvih izdanja enigmatskih rječnika riječi od 2, 3, 4 i 5 slova. Više od tridesetak čvorista obrađivalo je sve tada dostupne enciklopedije, leksikone, atlase i druge vrijedne knjige i na više od milijun kartica prenijelo pojmove koji su bili namijenjeni stvaranju novih enigmatskih rječnika. Veliki pothvat učinjen je cjelokupnim izdanjem „Enigmatskog rječnika riječi od 6 slova“ (12 knjiga po 240 stranica s više od 120 tisuća odrednica). Započet je rad na novom „Enigmatskom rječniku 3“, a izdana je i prva knjiga „Enigmatskog rječnika 7“. A onda su došla računala… Internet… Wikipedia…
U pedeset godina „Čvor“ je izdao više od dvije stotine knjiga, od čega pedesetak s enigmatskom tematikom. Među njima valja spomenuti „Leksikon zagonetača“ (S. Horvat), „Bibliografiju enigmatike“ (S. Peleh), razne bibliografije starih enigmatskih časopisa, pa zbirke zagonetaka nagrađenih „Goranovom zagonetačkom nagradom“ i sl. Velika pažnja posvećivala se istraživanju povijesti zagonetaštva u starim novinama i časopisima, teoriji i praksi sastavljanja pojedinih zagonetačkih vrsta, zagonetačkom radu brojnih autora, te raznim zanimljivostima vezanim uz enigmatiku. Veliki doprinos tomu dale su „Informacije za članstvo“ ZD „Čvora“, a posebno specijalizirani časopis „Zagonetač“ koji je prošao kroz tri faze u svom pojavljivanju.
Od prvoga dana svoga postojanja „Čvor“ je nastojao okupljati zagonetače, bilo one starije sa stečenim iskustvom u nekadašnjim listovima, bilo mlade koji su tek stasali i koji su odrastali zajedno s „Čvorovim“ izdanjima, a većina je njih i danas u hrvatskom zagonetaštvu, pa i šire. Već 1969. godine čvorovci su uspjeli okupiti zagonetače u Vinkovcima, gdje je u okviru „Vinkovačkih jeseni“ održan Prvi susret zagonetača. Od tada ovi su susreti postajali sve brojniji i nezaobilazni godišnji događaj za svakoga komu je srce kucalo za zagonetke.
„Čvor“ je bio pokretač osnivanja brojnih drugih klubova, prvo kao „Čvorovih“ ogranaka, a potom je pružao pomoć njihovom osamostaljenju. Došlo je do okupljanja društava i klubova u republičkim savezima, a „Čvor“ je vodio sve radnje oko formiranja Zagonetačkog saveza Hrvatske i prvih desetak godina sjedište ZSH je bilo u Bjelovaru.
Treba istaknuti da se posebice njegovala dodjela nagrada čija je svrha bila afirmacija i priznavanje enigmatskog stvaralaštva i onog autorskog i onog na planu teorije i historiografije. Tako su se dodjeljivale „Goranova zagonetačka nagrada“, „Mavro Špicer“ – za prinos teoriji zagonetaka, „Zlatna križaljka“ i Međunarodna enigmatska nagrada „Bibliograf“. Boris Antonić, Slavko Peleh, Milan Đurić i Stjepan Horvat primili su Međunarodnu zagonetačku nagradu „Zlatno pero“.
I na međunarodnom planu čvorovci su prednjačili u zagonetačkom okupljanjima. Prvi kontakti s mađarskim „Fulesom“ uspostavljeni su s jeseni 1970. a nakon toga pokrenuto je okupljanje urednika zagonetačkih časopisa zemalja istočne Europe pod imenom Međunarodni susreti zagonetačkih urednika, kasnije nazvanih „Enigmapress“. Od 1992. ovo druženje pretvorilo se u Svjetsko prvenstvo zagonetača. S poljskim šaradistima počelo je natjecanje u sastavljanju najduže križaljke što se deset puta održalo u raznim državama pod nazivom „Križaljkaški maraton“, a čvorovci su nekoliko puta rušili rekorde.
Bilo je još mnogo toga zanimljivog vezano uz sporedne djelatnosti „Čvora“: Sportska enciklopedija na karticama „Svijet sporta“, Međunarodni salon karikature „Čvorak“ i časopis „Čvorak“, školski dječji časopis „Klasje“, sponzorstvo treće momčadi ORK „Partizana“ koja je nastupala kao samostalni klub „Čvor“, brojne mape i vodiči gradova BBŽ…
Danas je ČVOR usmjeren u izdavaštvo i tiskarsku djelatnost. U proteklih nekoliko godina izdana je prva monografija Bjelovarsko-bilogorske županije (Vladimira Strugara), kao i prva fotomonografija grada Bjelovara “Nedovršeni spomenar” (Krešimira Ivančeka). Od izdavačke djelatnosti tu je sada već i reprezentativnih , dvadesetšest godišta „Pučkog kalendara Bjelovarsko-bilogorske županije“ koji izlazi sredinom prosinca za svaku slijedeću godinu.
ČVOR kao tiskara djeluje posljednjih dvadesetak godina. Računalna grafička priprema upotpunjena je strojevima za digitalni tisak na papir i digitalni tisak velikog formata. Također tu je i kompletna dorada. Proizvode se sve vrste obrazaca, blokovske robe, ali i knjige i časopisi u manjim nakladama, te kompletan novogodišnji program (kalendari, upaljači, olovke, promotivni artikli). U ponudi je oslikavanje vozila, izrada svjetlećih i drugih reklama i natpisa. Tu je i pečatoreznica i lasersko graviranje na najmodernijem laserskom graverskom stroju. U prodaji se nalaze i pehari, te medalje i plakete za sportska natjecanja.