Čvor Bjelovar

50 godina bjelovarskog „Čvora“ (1968.-2018.)

Ove godine obilježava se veliki jubilej važan za hrvatsko zagonetaštvo – pedeseta obljetnica osnivanja i djelovanja Zagonetačkog društva „Čvor“. Tom prigodom, početkom listopada 2018. u okviru Susreta odgonetača i zagonetača Hrvatske u Bjelovaru bit će i svečana skupština društva na kojoj će biti osvježena sjećanja na dugogodišnje „Čvorovo“ zagonetačko djelovanje, a koje su neki prozvali i „Čvorova škola enigmatike“.

Počelo je 19. svibnja 1968. u 10 sati u Bjelovaru kad se okupilo dvanaestero bjelovarskih ljubitelja odgonetanja i osnovalo klub pod imenom „Enigmatsko udruženje Bjelovar“ (EUB). Za prvog predsjednika izabran je Stjepan Horvat, čija je to bila i ideja, a u Upravni odbor ušli su Franjo Forjan, Slavko Perko i Miroslav Martinić.  Još prije izlaska prvog izdanja pod nazivom „Čvor“ ovoj skupini pridružili su se mnogi enigmati koji su nešto značili u Hrvatskoj, a među njima Ferdo Pavešić, Slavko Peleh, Zlatan Čop, Ilija Stančul, Zvonimir Turek… Već u rujnu iste godine izašao je prvi broj časopisa „Čvor“ od kojega je krenula izdavačka djelatnost i sve ono što će narednih tridesetak godina biti obilježeno „Čvorovom erom“.

Enigmatsko udruženje Bjelovar 24. veljače 1974. mijenja naziv u Enigmatsko udruženje „Čvor“, a 12. rujna 1982. u Zagonetačko društvo „Čvor“. Dužnost predsjednika vršili su brojni zagonetači, da spomenemo neke: Stjepan Horvat, Ivo Fici, Slavko Peleh, Ljubislav Drakulić, Zvonimir Jurković, Marijan Jurčec, Radoš Pušonjić, Petar Ivegeš …

Poslije izlaska prvog „Čvora“ (1968.), nizali su se brojni enigmatski časopisi: „Mini Čvor“ (1969.), „Čvor Križaljka“ (1970.), „Skandi Čvor“ (1973.), „Predah“ (1974.), pa redom još desetak naslova – „Super Skandi“, „ZEZ“, „Pop Rock Skandi“, „Naj Skandi“, „Zagonetač“, te nezagonetački časopisi „Klasje“, „Čvorak“, „Oscar“ i dr.

Veliki doprinos zagonetaštvu „Čvor“ je dao kroz poticanje nakladničke djelatnosti vezane uz knjige i razne enigmatske priručnike (rječnike, leksikone i dr.). Sjetimo se prvih knjiga „Kako sastaviti dobru križaljku“ (S. Peleh), „Priručnik za odgonetače“ (S. Horvat), „Zagonetke anagram i palindrom“ (M. Šantek), pa prvih izdanja enigmatskih rječnika riječi od 2, 3, 4 i 5 slova. Više od tridesetak čvorista obrađivalo je sve tada dostupne enciklopedije, leksikone, atlase i druge vrijedne knjige i na više od milijun kartica prenijelo pojmove koji su bili namijenjeni stvaranju novih enigmatskih rječnika. Veliki pothvat učinjen je cjelokupnim izdanjem „Enigmatskog rječnika riječi od 6 slova“ (12 knjiga po 240 stranica s više od 120 tisuća odrednica). Započet je rad na novom „Enigmatskom rječniku 3“, a izdana je i prva knjiga „Enigmatskog rječnika 7“. A onda su došla računala… Internet… Wikipedia…

U pedeset godina „Čvor“ je izdao više od dvije stotine knjiga, od čega pedesetak s enigmatskom tematikom. Među njima valja spomenuti „Leksikon zagonetača“ (S. Horvat), „Bibliografiju enigmatike“ (S. Peleh), razne bibliografije starih enigmatskih časopisa, pa zbirke zagonetaka nagrađenih „Goranovom zagonetačkom nagradom“ i sl. Velika pažnja posvećivala se istraživanju povijesti zagonetaštva u starim novinama i časopisima, teoriji i praksi sastavljanja pojedinih zagonetačkih vrsta, zagonetačkom radu brojnih autora, te raznim zanimljivostima vezanim uz enigmatiku. Veliki doprinos tomu dale su „Informacije za članstvo“ ZD „Čvora“, a posebno specijalizirani časopis „Zagonetač“ koji je prošao kroz tri faze u svom pojavljivanju.

Od prvoga dana svoga postojanja „Čvor“ je nastojao okupljati zagonetače, bilo one starije sa stečenim iskustvom u nekadašnjim listovima, bilo mlade koji su tek stasali i koji su odrastali zajedno s „Čvorovim“ izdanjima, a većina je njih i danas u hrvatskom zagonetaštvu, pa i šire. Već 1969. godine čvorovci su uspjeli okupiti zagonetače u Vinkovcima, gdje je u okviru „Vinkovačkih jeseni“ održan Prvi susret zagonetača. Od tada ovi su susreti postajali sve brojniji i nezaobilazni godišnji događaj za svakoga komu je srce kucalo za zagonetke.

„Čvor“ je bio pokretač osnivanja brojnih drugih klubova, prvo kao „Čvorovih“ ogranaka, a potom je pružao pomoć njihovom osamostaljenju. Došlo je do okupljanja društava i klubova u republičkim savezima, a „Čvor“ je vodio sve radnje oko formiranja Zagonetačkog saveza Hrvatske i prvih desetak godina sjedište ZSH je bilo u Bjelovaru.

Treba istaknuti da se posebice njegovala dodjela nagrada čija je svrha bila afirmacija i priznavanje enigmatskog stvaralaštva i onog autorskog i onog na planu teorije i historiografije. Tako su se dodjeljivale „Goranova zagonetačka nagrada“, „Mavro Špicer“ – za prinos teoriji zagonetaka, „Zlatna križaljka“ i Međunarodna enigmatska nagrada „Bibliograf“. Boris Antonić, Slavko Peleh, Milan Đurić i Stjepan Horvat primili su Međunarodnu zagonetačku nagradu „Zlatno pero“.

I na međunarodnom planu čvorovci su prednjačili u zagonetačkom okupljanjima. Prvi kontakti s mađarskim „Fulesom“ uspostavljeni su s jeseni 1970. a nakon toga pokrenuto je okupljanje urednika zagonetačkih  časopisa zemalja istočne Europe pod imenom Međunarodni susreti zagonetačkih urednika, kasnije nazvanih „Enigmapress“. Od 1992. ovo druženje pretvorilo se u Svjetsko prvenstvo zagonetača.  S poljskim šaradistima počelo je natjecanje u sastavljanju najduže križaljke što se deset puta održalo u raznim državama pod nazivom „Križaljkaški maraton“, a čvorovci su nekoliko puta rušili rekorde.

Bilo je još mnogo toga zanimljivog vezano uz sporedne djelatnosti „Čvora“: Sportska enciklopedija na karticama „Svijet sporta“, Međunarodni salon karikature „Čvorak“ i časopis „Čvorak“, školski dječji časopis „Klasje“, sponzorstvo treće momčadi ORK „Partizana“ koja je nastupala kao samostalni klub „Čvor“, brojne mape i vodiči gradova BBŽ…

Danas je ČVOR usmjeren u izdavaštvo i tiskarsku djelatnost. U proteklih nekoliko godina izdana je prva monografija Bjelovarsko-bilogorske županije (Vladimira Strugara), kao i prva fotomonografija grada Bjelovara “Nedovršeni spomenar” (Krešimira Ivančeka). Od izdavačke djelatnosti tu je sada već i reprezentativnih , dvadesetšest godišta „Pučkog kalendara Bjelovarsko-bilogorske županije“ koji izlazi sredinom prosinca za svaku slijedeću godinu.

ČVOR kao tiskara djeluje posljednjih dvadesetak godina. Računalna grafička priprema upotpunjena je strojevima za digitalni tisak na papir i digitalni tisak velikog formata. Također tu je i kompletna dorada. Proizvode se sve vrste obrazaca, blokovske robe, ali i knjige i časopisi u manjim nakladama, te kompletan novogodišnji program (kalendari, upaljači, olovke, promotivni artikli). U ponudi je oslikavanje vozila, izrada svjetlećih i drugih reklama i natpisa. Tu je i pečatoreznica i lasersko graviranje na najmodernijem laserskom graverskom stroju. U prodaji se nalaze i pehari, te medalje i plakete za sportska natjecanja.